EDAS Plast

EDAS plast d.o.o.

Piljužići bb
74264 Jelah BA

Tel./Fax: +387 32 66 83 86
GSM: +387 61 78 16 18
e-mail: pilavarm@bih.net.ba

EDAS Plast Savjeti

Tretman zemljišta nakon postavke plastenika, prije sadnje

Nakon završetka montaže plastenika, potrebno je izvršiti fizičku, kao i hemijsku pripremu       (zaštitu) zemljišta u samom plasteniku.

 

Fizička priprema zemljišta :

 

Biološko – organsko, peletirano gnojivoje  tvornički obrađeno organsko gnojivo,                     proizvedeno termičkom obradom i dehidracijom  stajnjaka (Stallgrena, Fertor...). Ima oko 90% suhe tvari u kojoj je 65% organska tvar. Sadrži dovoljne količine azota, fosfora, kalija, magnezija i kalcija. Neutralnog je mirisa, bez prisustva je sjemenki korova i patogenih mikroorganizama. U peletiranom je obliku što omogućuje ručno rasipanje, ili rasipanje mehanizacijom koja se koristi u primjeni mineralnih gnojiva.

Jedna vreća od 25 kg  ide na 150-200 m2, u plasteničkoj proizvodnji.

Gnojivo ravnomijerno rasuti po cijeloj površini plastenika, te zatim cijelu površinu plastenika izfrezati i uravnati grabljama.

Ukoliko ne uspijete pronaći ovo gnojivo, možete  koristiti i klasični stajnjak pod uslovom da je sagorio, odnosno da je star  min. dvije godine, i to u omjeru 0,5 kg/m2 .

Istraživanja su pokazala veliku prednost industrijski pakovanih gnojiva .

Nakon unošenja gnojiva (stajnjaka), u plasteniku ništa ne raditi minimalno 48 sati.

 

Hemijska priprema (zaštita) zemljišta :

 

Hemijska dezinfekcija (dezinsekcija) zemljišta podrazumijeva preventivno tretiranje (zaštita) zemljišta prije same sadnje u plasteniku,  protiv svih poznatih štetočina (insekticid).

Zemljišni insekticid   (Radar, Galation, Force, ...) ravnomjerno rasuti po plasteniku, po uputstvu priloženom uz preparat ili uputstvu agronoma.

Nakon tretiranja na zemlju,  plastenik se  zatvori  i narednih 48-72 sata nema ulaska u plastenik .

Nakon završenih 48-72 sata, plastenik otvoriti i prozračiti.

 

Nakon navedenih mjera, plastenik je spreman za sadnju i to po mogućnosti kvalitetnih, certifikovanih presadnica.

    EDAS PLAST  d.o.o. Jelah

_______________________________________________________________

 

 

 

UPUTSTVO ZA PRIHRANU I ZAŠTITU PAPRIKE, PARADAJZA I KRASTAVCA

Nakon sadnje, biljke se zaliju i to otopinom PREVICUR –a (Propamocarb) i vode. Previcura se stavi 15 ml/10 L vode i biljke se zaliju (cca.1-2 dcl po biljci) tim rastvorom, koji inače služi protiv polijeganja rasada i za ukorijenjivanje biljke. To je ujedno i prvi fungicid protiv bolesti.

Prihrana :

- Prvih 7 - 8 dana nema zalijevanja niti prihranjivanja.

- Nakon 7 - 8 dana, biljke zaliti samo vodom ( 100m2/ 300 L, 200m2/ 400 L, 304m2 /500 L, 400m2 /700 L ).

Biljka se prihranjuje vodotopivim đubrivom i to preko sistema„ kap po kap“.

- Prva prihrana se daje nakon cca.7 - 8 dana.

- 1. Uprve dvije- tri sedmice 1.FF-ukorijenjivanje koristimo formuluciju bogatu fosforom(P), npr.13-40-13 (N-P-K) i to:

100 m2 :, 250 g/250 L vode dva puta sedmično, plus (1-2 puta) 250 L samo vode

200 m2 :, 500 g/400 L vode dva puta sedmično, plus (1-2 puta) 400 L samo vode

300 m2 :, 750 g/500 L vode dva puta sedmično, plus (1-2 puta) 500 L samo vode

400 m2 :, 1 kg/700 L vode dva puta sedmično, plus (1-2 puta) 700 L samo vode

- 2. 2 FF– vegetativni rast biljke : ovdje koristimo formulaciju bogatu azotom(N), npr. 20-20-20 ili16-06-20.Ova faza traje sve do pojave prvih plodova veličine oraha.

100 m2 :, 250 g/250 L vode dva puta sedmično, plus (2-3 puta) 250 L samo vode

200 m2 :, 500 g/400 L vode dva puta sedmično, plus (2-3 puta) 400 L samo vode

300 m2 :, 750 g/500 L vode dva puta sedmično, plus (2-3 puta) 500 L samo vode

400 m2 :, 1 kg/700 L vode dva puta sedmično, plus (2-3 puta) 700 L samo vode

- 3. 3 FF– plodonošenje: ovdje koristimo đubrivo sa naglašenim procentom kalija(K), npr. 15-5-35 ili10-10-40.

100 m2 :, 250 g/250 L vode dva puta sedmično, plus (5-7 puta) 250 L samo vode

200 m2 :, 500 g/400 L vode dva puta sedmično, plus (5-7 puta) 400 L samo vode

300 m2 :, 750 g/500 L vode dva puta sedmično, plus (5-7 puta) 500 L samo vode

400 m2 :, 1 kg/700 L vode dva puta sedmično, plus (5-7 puta) 700 L samo vode

- Pored ovih formulacija neophodno je biljci u3.FFdavati i kalcijev nitrat Ca(NO3)2.Kalcij obavezno davat izasebno, nezajedno sa prihranom.

100 m2 :, 250 g/250 L jedan puta sedmično

200 m2 :, 500 g/400 L jedan puta sedmično

300 m2 :, 750 g/500 L jedan puta sedmično

400 m2 :, 1 kg/700 L jedan puta sedmično

Ukoliko su vremenski uslovi takvi, da ne možete puštati prihranu sitemom „kap po kap“ (previsoka vlaga...) potrebno je uraditi slijedeće :

Mi preporučujemo preparat koji se proizvodi u Italiji (Puccioni, ITA), i koji je našao široku primjenu u plasteničkoj proizvodnji. On povećava otpornost same biljke na stres (antistres):

BASICPOWER (biostimulator) : Folijarna primjena, stimulira rastbiljke i povećava otpornost na stres (antistres).Stimulator biljnog porijekla, bogat aminokiselinama, biljka ga usvaja jako brzo, i već nakon nekoliko sati stimulira metaboličke procese same biljke.Koristi se po potrebi, kako bi podigao imunitet same biljke.

FLEXIL20-20-20 (folijarnođubrivo): Uz ovo (BASICPOWER) “antistres” sredstvo, poželjno je koristiti i folijarnu prihranu Flexil20-20-20, koja povećava porast zelenih dijelova biljke, kao i brzo snabdijevanje biljke hranljivim elementima.

Zaštita biljaka :

Fungicidi :

- 15-20 dana nakon sadnje, biljke tretirati folijarno (preko lista) prvim fungicidom koji mora biti na bazi bakra ( npr. Nordox, Bordovska čorba, Cupra blau...).

- Nakon prve zaštite, pa do plodonošenja, biljke tretirati folijarno svakih 15 – 20 dana fungicidom, protiv raznih biljnih bolesti, i po mogućnosti upotrebljavati min. dva različita produkta, naizmjenično – zbog rezistentnosti (otpornost) biljke (npr. Ridomil gold MZ 68WP, Switch,Star,Mankozeb...).

- Nakon plodonošenja, koristiti fungicid (po potrebi) koji ima kraću karencu (npr. Equation,Qadris...).

Insekticidi :

- 15 – 20 dana nakon sadnje, biljke tretirati kroz sistem „kap po kap“, prvim insekticidom (npr. Actara,Mospilan,Actellic...).

- 10 – 12 dana nakon prvog insekticida, biljke tretirati folijarno sa insekticidom protiv grinja ( Vertimec,..)

- Dalje tretiranje insekticidom, vršiti folijarno, i to samo po potrebi, odnosno prilikom pojave štetočina.(npr. Vertimec, Actara, Mospilan,Actellic, Karate, Confidor, Talstar...).

Uzevši u obzir da su svi plastenici smješteni u njima sopstvenim uslovima, najbolje je u lokalnim poljopr. apotekama raspitati se, koja su se sredstva pokazala učinkovitim u datom podneblju.
Sve preparate koristiti prema priloženom uputstvu proizvođača.
___________________________________________________________

Jesenja/zimska proizvodnja salate u zastićenom prostoru

zelena salata

uopp3.jpg

Salata je jedna od najčešće gajenih povrtarskih vrsta u svim zaštićenim prostorima.Gaji se tokom jeseni i zime kada drugog svježeg povrća na našim pijacima praktično nema, zbog otežanog uzgoja toploljubivih vrsta - prije svega, zbog deficita svjetlosti, odnosno oblačnosti i niskih temperatura u kasnom jesenjem i ranom zimskom periodu. Razlog zašto je salata vodeća povrtarska vrsta, kod nas, ali i u cijeloj europi su: mali biološki zahtjevi za uslovima uspijevanja, brz tempo rasta i razvića, visoka produkcija listova lisne rozete i listova glavice u kratkom vremenskom periodu.

Prva polovina jeseni pruža klimatski gotovo idealne uslove za rast i razviće salate u plastenicima. Optimalna temp.za brzo klijanje i nicanje sjemena salate je 18-20 C danju, odnosno 8-12 C noću.

Sjemenke salate sadimo u kontejnere sa 104 rupe.Koristimo supstrat predviđen za presadnice, kojima napunimo kontejnere. Sjemenke se stavljaju u dubini od 1 cm u supstrat, a nakon toga dodajemo još toliko supstrata da popunimo cijeli kontenejner.Nakon toga, napunjene kontenejnere držimo u mračnoj prostoriji cca. 2 - 3 dana.

Nakon nicanja , salatu u kontejnerima iznosimo u plastenik, gdje ostaje do presađivanja u zemlju.Obavezno zalijevanje.

 

 

kontejner.jpg punjenje kontejnera supstratom.jpg bušenje rupa u supstratu.jpg sijanje sjemenki salate.jpg
klijanje salate.jpg salata u kont. nakon 15 dana.jpg salata u kont. nakon 20 dana.jpg pravilan način sadnje salate.JPG
sadnja salate sa malč folijom.JPG salata 12 dana nakon sadnje.JPG salata 20 dana nakon sadnje.JPG zelena salata.JPG
zelena salata 1.jpg zelena salata 2.jpg agri textil folija / lutrasil.jpg  

Pravilno vezanje paradajza

Sa završetkom prve FF (Feno faze), u tehnologiji proizvodnje u plastenicima - pojavljuje nam se potreba za vezanjem paradajza.

Prvi korak je pravljenje kukica od žice, dužine 20-ak cm.Sa jedne strane žica se savije tako da se može za nju zavezati špaga.Kukica se zabija u zemlju, desetak cm od biljke.

Drugi korak je postavljenje pocinčane žice (zbog nosivosti), debljine min. 2 mm, iznad svakog reda paradajza.Treći korak je vezivanje špage za već zabijenu kukicu i nosivu žicu.

Četvrti korak je spiralno omotavanje biljke paradajza oko špage.Omotavanje prati vegetativni prirast same biljke.

Ne zaboraviti zakidanje zaperaka na biljci paradajza. 
 

Slike napravljene kod našeg klijenta, Edin Šeljmo, u Jelahu.

Klikni na sliku za uvecan prikaz

kukica.jpg spiralno vezanje paradajza.jpg vezanje paradajza.jpg
Kukica Spiralno vezanje paradajza Vezanje paradajza

Zaštita zelene salate na niskim temperaturama

sredstva.jpg

Zaštita zelene salate na niskim temperaturama

Poznato je da zelena salata, kao i špinat, mladi luk i slične kulture (zimske kulture) uspijevaju u plastenicima i pored izuzetno niskih vanjskih temperatura, često i ispod 0 stepeni C.

U takvim slučajevima preporučuje se pokrivanje salate, i ostalih zimskih kultura (naročito noću) sa agritextil folijom (lutrasil), kao i korištenje bioloških sredstava, tipa aktivatora rasta na bazi aminokiselina (biljnog porijekla).

Mi preporučujemo, a i sami koristimo preparat koji se proizvodi u Italiji (Puccioni, ITA), i koji je našao široku primjenu u plasteničkoj proizvodnji, naročito u navedenom periodu kada su niske temperature, jer povećava otpornost same biljke na stres (antistres).

BASIC POWER

folijarna primjena

- stimulira rast biljke i povećava otpornost na stres

- stimulator biljnog porijekla, bogat aminokiselinama

- biljka ga usvaja jako brzo, i već nakon nekoliko sati stimulira metaboličke procese same biljke

Jako je bitno da ne zaboravite, da se i pored niskih temperatura, plastenik mora svakodnevno otvarati i provjetravati - onoliko dugo koliko to vremenske prilike dozvoljavaju - da bi izbjegli početak pojave truleži biljaka, bolesti koja je najprisutnija kod navedenih kultura u plasteniku.

FLEXIL 20-20-20

Uz ovo “antistres” sredstvo, poželjno je koristiti i folijarnu prihranu tipa Flexil 20-20-20, koja povećava porast zelenih dijelova biljke, kao i brzo snabdijevanje biljke hranljivim elementima.
 

Prihrana i zaštita zelene salate i špinata

Prihrana :

- Nakon presađivanja u zemlju zaliti sa PREVICUR-om , i to cca.1-2 dcl po sadnici.PREVICUR ide u rastvoru 25 ml/ 10 L vode

- Desetak dana nakon presađivanja izvršiti prvu prihranu (kap po kap) i to sa vodotopivim đubrivom NPK 12-48-06 ( ako nema ove formulacije – uzeti približnu). 500 g (NPK 12-48-06) na 350 L vode.

- Dvadesetak dana nakon prve prihrane, prihraniti drugi put (kap po kap) sa vodotopivim đubrivom NPK 20-20-20 ( ako nema ove formulacije – uzeti približnu ) . 500 g (NPK 20-20-20) na 350 L vode.

- Dvadesetak dana nakon druge prihrane : ponovo prihraniti (kap po kap) sa vodotopivim đubrivom NPK 20-20-20 ( ako nema ove formulacije – uzeti približnu ) . 500 g (NPK 20-20-20) na 350 L vode.

- Kada su glavice salate već formirane ili listovi špinata. prihraniti(kap po kap) sa vodotopivim đubrivom NPK 15-05-35 (ako nema ove formulacije – uzeti približnu ). 500 g (NPK 15-05-35) na 350 L vode.

- Između ovih prihrana navodnjavati samo ako primjetite da je zemlja oko biljke suha, odnosno ako je zemlja u plasteniku jako propusna te ne zadržava vlagu oko same biljke.

- Navodnjavanje i prihrana se vrše samo kada je temperatura u plasteniku iznad 5 C .

- Ukoliko su vremenski uslovi takvi, da ne možete puštati prihranu sitemom „kap po kap“, potrebno je uraditi slijedeće :

Mi preporučujemo, a i sami koristimo preparat koji se proizvodi u Italiji (Puccioni, ITA), i koji je našao široku primjenu u plasteničkoj proizvodnji, naročito u navedenom periodu kada su niske temperature, jer povećava otpornost same biljke na stres (antistres) :

BASIC POWER (biostimulator)

-folijarna primjena, stimulira rast biljke i povećava otpornost na stres

-stimulator biljnog porijekla, bogat aminokiselinama, biljka ga usvaja jako brzo, i već nakon nekoliko sati stimulira metaboličke procese same biljke

FLEXIL 20-20-20 (folijarno đubrivo)

Uz ovo (BASIC POWER) “antistres” sredstvo, poželjno je koristiti i folijarnu prihranu tipa Flexil 20-20-20, koja povećava porast zelenih dijelova biljke, kao i brzo snabdijevanje biljke hranljivim elementima.

Napomena: Prihrana je bazirana na plastenik od 100 m2. Ukoliko je plastenik veći dozu srazmjerno povećati.

Zaštita :

- Desetak dana nakon presađivanja , salatu ( špinat) zaštiti protiv plamenjače i truleži. Uzima se preparat : ronilan, teldor, sumileks ili kidan .Ukoliko nemate neki od ovih preparata – upitati u polj.apoteci za neki zamjenski. Prije upotrebe pročitati uputstvo, te onda tretirati sa preporučenom dozom.

- Protiv insekata, lisnih vaši, tripsa i grinja upotrijebiti : actara, karate zeon,actelic ili mospilan. Ukoliko nemate neki od ovih preparata – upitati u polj.apoteci za neki zamjenski.Prije upotrebe pročitati uputstvo , te onda tretirati sa preporučenom dozom.

- Ako primjetite da salatu (špinat) napada puž , nabaviti pužomor ( ili neko slično sredstvo ) . Prije upotrebe pročitati uputstvo, te onda tretirati sa preporučenom dozom.

Preko zime, kada su jako hladni dani i noći salatu (špinat) prekriti sa agritextilom (lutrasil folija).

VAŽNO !!! : 
Jako je bitno da ne zaboravite, da se i pored niskih temperatura, plastenik mora svakodnevno otvarati i provjetravati - onoliko dugo koliko to vremenske prilike dozvoljavaju - da bi izbjegli početak pojave truleži biljaka, bolesti koja je najprisutnija kod navedenih kultura u plasteniku.

EDAS PLAST d.o.o. Jelah 

Zelena salata

Primjetit ćete da mi polažemo veliku pažnju u proizvodnju rasada. Proizvodnja zdravog rasada je proizvodnja zdravog povrća. Salata je najbolji primjer gdje preventivna zaštita daje najbolje rezultate. Ako list salate oboli zaštita jedino može spriječiti širenje na druge listove. Ozdravljenja bolesna lista nema. Zdrava se salata sadi u "zdrav plastenik", tj. u plastenik gdje su izvršene sve sanitarne radnje. Tada je zaštita svedena na minimum. Samo se tako može dobiti salata odlične kvalitete.

Sve što vam treba da bi posijali salatu:
- supstrat- pvc kontejner- leđna prskalica- sjeme- rasadnik.

Za rentabilnu proizvodnju salate od najveće je važnosti izbor zdravog sjemena odnosno sadnog materijala i to samo od distributera koji su registrirani i ovlašteni za ovu djelatnost a glavni parametri koji će proizvođača uputiti u izbor odgovarajuće sorte su dužina vegetacije, udaljenost i potrebe tržišta te klimatski i zemljišni uvjeti.

Nakon 5-6 dana salata se štiti sa laganom dozom protiv plamenjače i truleži. Obično se koriste kontaktni preparati, npr: Kidan.Od sijanja sjemena , pa do sadnje salate obično protekne oko 25 dana.

Prije sadnje salate potrebno je napraviti sve važne agrotehničke mjere koje će olakšati sadnju i povećati prinos. Sa proizvodne površine se moraju ukloniti ostaci kulture koja je iskorištena a to je u našem slučaju najčešće plodovito povrće (paprika, krastavac, paradajz ) ili lisnato povrće (špinat, blitva, salata). Nakon temeljitog čišćenja po potrebi se radi hemijska sterilizacija Basamid granulatom koja, ovisno o vremenskim uvjetima, može da traje od nekoliko dana do nekoliko sedmica .

Ako se ta mjera napravi na adekvatan način tlo je čisto i ne bi smjelo da sadržava nikakve štetočine, bolesti, niti sjeme korova.Iza sterilizacije tlo je spremno za mehaničku obradu (oranje, štihanje, podrivanje, a nakon toga fina obrada frezanjem) tokom kojeg se vrši i osnovna gnojidba dodavanjem mineralnog i organskog gnojiva.

Od organskih gnojiva najprikladnija su peletirana gnojiva napravljena od izmeta stoke i peradi,( FERTOR) pojedinačna ili miješana u različitim postocima a dodaju se u količini od 150 do 250 kg na 1000 m2. Njihova prednost u odnosu na domaći stajski gnoj je ta što su dehidrirana (imaju mali postotak vode) čime im je smanjen volumen i olakšano rukovanje i razbacivanje; osim toga sterilizirana su i ne sadržavaju uzročnike bolesti, štetočine i sjeme korova kojim domaći stajnjak obiluje; također su obogaćena sa svim potrebnim mineralnim mikro i makro hranjivima. Mineralna gnojiva adekvatna za proizvodnju salate su NPK formulacija 12-48-06 , 20-20-20 …

Zelena salata se uzgaja prvenstveno zbog lišća koje se koristi u svježem stanju.U Hercegovini se, u polju i u zatvorenom prostoru (plasteniku), uzgajaju dva tipa zelene glavičaste salate a to su puterica (maslinka), sa nježnom i slabo izraženom lisnom nervaturom i kristalka (ledenka), sa jako izraženom nervaturom lista.

Na otvorenom polju salata se uzgaja tijekom proljeća, ljeta i jeseni a u zatvorenom prostoru kao jesenji, zimski i proljetni usjev. Najbolje joj odgovaraju prohladna proljetna i jesenja sezona jer temperature iznad 25°C ubrzavaju formiranje cvjetnog stabla (klasanje ili iscvjetavanje), a kod onih iznad 30°C potpuno prestaje rast. Optimalna temperatura tijekom vegetacije je od 12 do 20°C..

Sadnja salate se obavlja kad usjev ima dobro razvijena tri prava lista a to je ujedno i vrijeme kada korijen biljke počinje de viri izvan grudve substrata u koji je sjeme posijano. Na dobro usitnjeno i nagnojeno zemljište se po pravilu postavlja malč (mulch) folija, najčešće crne boje i širine 150 do 160 cm koja već ima izbušene rupe za sadnju čiji je razmak najčešće 25 x 28 cm ili 30 x 30 cm. Postavljena folija mora biti dobro zategnuta, bez zračnih džepova, potpuno nalegla na zemljište. Ukoliko se salata uzgaja na golom tlu potrebno ju je nekoliko puta plitko prekopati da se unište iznikli korovi.Rasad ovog uzrasta najbolje se prilagođava novim uvjetima Sadnja se obavlja u rupe na foliji i biljke ne smiju ići u zemljište dublje od grudve substrata a posebno treba pripaziti da se listovi ne zatrpaju zemljom jer to može dovesti do oboljenja.Ako se ne koristi mulch, razmak se na zemlji označava grabljama. Ima više razmaka na koje se sadi salata bez mulch folije i obično je to nešto gušća sadnja: 25x25 cm; 25x27 cm. Nakon sadnje vrlo je važno mlade biljke dobro opskrbiti vodom (nakišovati). Nekoliko obilnijih navodnjavanja usjeva osigurat će dobar start biljkama i dovoljne količine vode u kasnijim fazama kad se navodnjavanje mora smanjiti radi povećane opasnosti od oboljenja.

Prihranjivanje salate se obavlja 10-15 dana nakon sadnje .(takva prihrana se ponavlja jednom do dva puta) ili sa vodotopivim mineralnim gnojivima različitih formulacija (12-48-06, 20:20:20, 15-05-35)) koja se mogu koristiti i nekoliko puta u vegetaciji.U hladnim zimama, salatu donekle može sačuvati akril. Mada neki proizvođači akril stavljaju na salatu, bolje je da se odigne od salate 40-50 cm. . Ako je zima hladnija salata može biti i znatno manja.

Što se tiče zaštite zelene salate od bolesti, prije svega treba poduzeti sve moguće preventivne mjere da do zaraze ne dođe a tek onda pribjeći uporabi kemijskih sredstava. Te preventivne mjere su u prvom redu izbor tolerantnih i na oboljenja otpornih sorti i hibrida, uklanjanje svih biljnih ostataka prethodnih kultura kao i zaraženih biljaka u tijeku vegetacije, pravilna i ne previše gusta sadnja i redovito okopavanje biljaka radi korova ako se sadi bez folije, pravilna prihrana biljaka (izbalansirati ishranu sa azotom i kalijem).

Zelena salata je posebno osjetljiva na gljivična oboljenja a u plasteničkim uvjetima, toplim i vlažnim taj problem je još izraženiji.Tri su glavna i najopasnija oboljenja salate sa kojima se susreću i pokušavaju ih riješiti poljoprivredni proizvođači, a to su plamenjača (Bremia lactucae), siva plijesan ili siva trulež (Botrytis cinerea) i bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum). 

Plamenjača salate je veliki problem u proizvodnji a javlja se u prohladnim i vlažnim uvjetima. Održava se i prenosi preko biljnih ostataka i zaraženih biljaka. Simptomi su joj svijetlozelene pjege koje najprije požute a onda posmeđe i na naličju listova se stvori sivobijela prevlaka koja je znak dobro uznapredovale bolesti.( antracol 70, "mankogal 80 )

Sivoj plijesni pak pogoduje visoka vlaga i visoka temperatura i u takvim uvjetima se bolest jako brzo širi. Zaraženo lišće, najčešće u osnovi pri dnu glavice požuti, nekrotira i dobije sivu prevlaku. (ronilan FL", "sumileks 50 - FL" i "kidan )

Bijela trulež se najčešće javlja u vrijeme formiranja glavica. Listovi se opuste i cijela biljka polegne na tlo. Na donjem dijelu glavice javi se vodenasta trulež koja ubrzo zahvata cijelu glavicu.( ronilan FL", "sumileks 50 - FL" i "kidan )

Zaštita salate u plastenicima

- Već u proizvodnji rasada može doći do slabog nicanja ili polijeganja. Najčešći uzrok su brojni polifagni paraziti u zemljištu. Plamenjača salate javlja se prvo na spoljnim listovima, u vidu svjetlozelenih poligonalnih pjega koje brzo prelaze u nekroze. Razvoju plamenjače pogoduju uslovi povećane vlage u zemljištu. Siva i bijela trulež gotovo su redovno prisutne u proizvodnji salate, a vrlo često i micelija gljive, tako da napadnuti djelovi brzo trule i gube tržišnu vrijednost. Antrakoza se manifestuje pojavom mrkih pjega, obično duž lisnog nerva, a potom i ostalog dijela tkiva, dok se nekroza ivice često javlja na biljkama u zaštićenom prostoru. U proizvodnji salate moguće su preventivne mjere zaštite - dezinfekcija zemljišta i plastenika, tretiranje sjemena fungicidima prije sjetve, redovno provjetravanje objekata i umjereno i redovno zalivanje i pravilno doziranje mineralnih đubriva odnosno sa što manje azota. Hemijska zaštita podrazumijeva upotrebu hemijskih sredstava i to prilikom polijeganja klijanaca pogodan je "previcur 607 SL", sa čijom primjenom treba početi neposredno poslije sjetve.

- Za zaštitu od plamenjače mogu se koristiti "antracol ", "mankogal 80 ". Protiv sive i bijele truleži koriste se "ronilan FL", "sumileks 50 - FL" i "kidan", dok se protiv insekata, lisnih vaši, tripsa i grinja moguće boriti "actarom ", "karate zeonom" i drugim sredstvima.


EDAS plast , Jelah 

Osnovne tehnologije gajenja povrća u zatvorenom prostoru

Karakteristike zaštićenog prostora

Objekti izgradjeni radi gajenja biljaka, tokom cijele godine čine zaštićeni prostor.
Njih čine, objekti pokriveni plastikom (plastenici) i objekti pokriveni staklom (staklenici) takodje i svi objekti koji su pokriveni kombinacijom plastika-staklo mogu se nazvati zaštićenim prostorom.Proizvodnja u zaštićenom prostoru je najintezivniji vid proizvodnje biljaka (povrća). 

Tako su prinosi paradajza i paprike za 2-4 puta, a krastavca i do 8 puta veći od onih koji se postižu na otvorenom polju.Iz ovakvih objekata se može obezbjediti kontinuirana proizvodnja tokom cjele godine, čime se zatvara godišnji ciklus proizvodnje i potrošnje sviježeg povrća.

Kvalitet povrća kao i organoleptička svojstva, lakše je ostvariti u zaštićenom prostoru nego na otvorenom polju.Zaštićeni prostor treba da obezbjedi optimalne uslove za gajenje biljaka u periodu jesen, zima, proljeće i berbu u vrijeme manje ponude na tržištu.To osigurava veću cijenu, jer je prvo svježe povrće i najskuplje.

Iz tog razloga ekonomičnost proizvodnje u zaštićenom prostoru zavisi prije svega od vremena pristizanja proizvoda na tržište.Tržište i klimatski uslovi diktiraju vrstu zaštićenog prostora, vrstu i sortu odnosno hibrid povrća i vrijeme proizvodnje.Povoljni tržišni uslovi mogu ublažiti ostale nepovoljne faktore u proizvodnji. Za ekonomičnost korištenje zaštićenog prostora značajna je smjena vrsta tokom cijele godine.

Kod nas se to postiže, smjenom vrsta sa manjim potrebama za toplotom i svetlošću onim vrstama koje imaju veće potrebe, zatim vrsta sa kratkom vegetacijom onim sa dugom vegetacijom, kao i vrsta koje veoma dobro rastu uz neke susjede (salata i luk).Treba napomenuti da naše područje uglavnom spada u oblast kontinentalne klime i dio područja sa submediderantskim klimatskim faktorima.

Matrijali za pokrivanje objekata

Danas postoji veliki broj materijala i polimera za pokrivanje zaštićenog prostora kao i proizvodjača istih. Medjutim šta treba da ispunjava dobar pokrovni materijal?

Dobar plastični materijal treba da propušta vidljivi dio spektra najmanje 80%, ultraljubičasti spektar najmanje 20% i infracrveni najviše 10%. Pored toga materijal treba da je otporan na kiseline, baze, ulja, niske temperature, UV stabilan, da je otporan na mikroorganizme, da ne gori, ne propušta vodu, da ne mijenja dimenzije usljed promjena temperature i da ima svojstvo antihidrofobnosti(da se ne kondenzuju kapljice na unutrašnjoj strani folije).

Postoje (PE folije)Polietilenske, (PVC) Polivinilhloridne, Agrotekstil i druge, a naziv dobijaju po matrijalu i aditivu koji se koristi u njihovoj proizvodnji.


Konstrukcija

Noseća konstrukcija može da bude od drveta, običnog ili pocinkovanog željeza ili aluminijuma. Elementi konstrukcije, osim odgovarajuće čvrstine,moraju biti tanki kako bi stvarali što manju sjenku, a raspored elemenata mora da omoguće nesmetanu proizvodnju.Od kvaliteta noseće konstrukcije zavisi i trajnost folije.Do razgradnje folije dolazi na dodirnim površinama folije i konstrukcije.Smanjenje nepovoljnog efekta se postiže zaštitom profila i dobrim zatezanjem folije.


Izbor mjesta za plastenik

Zaštićeni prostor mora biti udaljen od industrijskih zagadjivača 1-5km i glavnih saobraćajnica 100-500m. Udaljenost zavisi od od inteziteta i učestalosti dominantnih vjetrova.

Konfiguracija i nagib terena za plastenik treba da je ravan, bez izrazitih depresija i uzvišica, kao i očišćen od korova. Povoljan je blago nagnuti teren radi oticanja površinskih voda. Najpovoljniji položaj (ekspozicija) terena je sjever – jug.Nivo podzemne vode treba da je na dubini od najmanje 1,5m.Takodje treba izbjegavati vjetrovite položaje.

Prilikom izbora mjesta za plastenik treba obratiti pažnju i na komunikacije odnosno saobraćajnice radi lakšeg pristupa i dovoza repromaterijala i odvoza gotovog proizvoda.

Voda za zalivanje treba da je temperature od 18-200C.Za tu svrhu najbolja je kišnica, zatim voda iz prirodnih vodotokova, ili iz bunara.Prosječno se uzima 5L H2O/m2.A kao norma za kapacitet bunara, odnosno sistema za zalivanje, uzima se petočasovni rad i 1,5-2m3 vode po 1m2. 

Bitni faktori za uzgajanje biljnih kultura

Kvalitetna proizvodnja u zaštićenom prostoru zavisi od bioloških svojstava povrća, klimatskih i mikroklimatskih uslova u objektu, vremena i načina proizvodnje.

Za nesmetan rast svih vrsta povrća neophodni su odredjena TOPLOTA, SVJETLOST, VODA, ZRAK/VAZDUH, SUPSTRAT odnosno ZEMLJIŠTE i HRANIVA(ĐUBRIVA).

Toplota:

Prema potrebama za toplotom zraka/vazduha, povrće dijelimo na: Toploljubive vrste ( paprika, paradajz, krastavac, lubenica, pasulj, tikva i dr.) gde je optimalna temperatura 22-250C, zatim grupa sa srednjim zahtijevom na toplotu ( luk, praziluk, mrkva, peršun, cvekla, celer, grašak, špinat, salata... ) sa optimalnom temperaturom od 16-190C i povrće sa manjim potrebama za toplotom ( kupusnjače, rotkva, rotkvica, repa, hren) sa temperaturom od 130C.

Za najveći broj vrsta temperatura zemljišta treba da je za 3-40C niža od temperature zraka/ vazduha.


Svjetlost:

Za sve biljke koje se gaje u zaštićenom prostoru neophodni su odredjen intezitet svjetlosti i kvalitet svjetlosti kao i odredjena dužina dana.

Najviše svjetlosti potrebno je biljkama poreklom iz toplijih i južnih krajeva, kao što su (paprika, paradjz, lubenica i dr), min. Intezitet svjetlosti je izmedju 5000 i 6000 lux. Ove vrste ne podnose zasjenjivanje i uspješno se gaje u periodu sa dosta svjetlosti.

Intezitet svjetla od 3000 do 5000 lux. odgovara biljkama koje imaju manje potrebe za svjetlom i podnose zasjenjivanje kao i gušći sklop, tako luk može da se gaji uspešno sa intezitetom osvjetljenja od 500 do 1000 lux-a.

Po potrebama za svjetlošću ističu se paradajz, paprika, lubenica, dinja, krastavac, rotkvica, salata, kupus, ali potrebe zavise i od sorte / hibrida


Voda:

Optimalna vlažnost zemljišta i zraka/ vazduha u zaštićenom prostoru jedan je od preduslova za dobar rast i razvoj biljke.

Količina vode, vrijeme i način zalivanja zavise od vrste, sorte , načina gajenja, faze rasta ali i od spoljašnjih meteoroloških faktora.

Postoje četiri grupe povrća u zavisnosti od potreba za vodom: povrće koje dobro usvaja vodu i intezivno je troši (cvekla), povrće koje dobro usvaja vodu i ekonomično je troši ( lubenica, dinja, paradajz, paprika, pasulj, mrkva, peršun), povrće koje slabo usvaja vodu i neekonomično je troši ( kupusnjače,plavi patlidžan, krastavac, rotkvica, salata, špinat), povrće koje slabo usvaja vodu, ali ekonomično je troši ( luk).

Najveće potrebe biljaka za vodom su u početnim fazama rasta (period rasada) i u fazi plodonošenja i tada vlažnost zemljišta treba da je 80% PVK, a u ostalim periodima vegetacije 70% PVK.

Za gajenje povrća u zaštićenom prostoru važi osnovno pravilo - da biljci stalno treba obezbijediti dovoljno vode , i to u sloju zemljišta u kojem se razvija korijen.

Temperatura vode za zalivanje treba da je najmanje 19-200C, najviše 34-350C, a optimalna je oko 250C.

Za navodnjavanje su najpogodniji jutarnji časovi.Orjentaciono količina vode koja je potrebna dnevno biljci je 2.5 - 3 L/m2.


Zrak /Vazduh:

Osim vlažnosti zemljišta, veliki značaj za rast i razvoj biljaka ima relativna vlažnost zraka/vazduha, jer utiče na intezitet transpiracije, fotosintezu, oplodnju i pojavu bolesti.

Najveća relativna vlažnost je u jutarnjim časovima i opada ka podnevu.

Kod biljaka kojima je neophodna visoka relativna vlažnost vazduha 90-95% (krastavac) neophodno je dodatno orošavanje pored redovnog zalivanja.Za kulture kojima je potrebna manja relativna vlažnost vazduha 50-65% (paradajz) neophodno je rano jutarnje provjetravanje, kao i provjetravanje poslije svakog zalivanja.

Relativna vlažnost vazduha mijenja se u toku dana i najveća je u jutarnjim satima, a najmanja oko 14 sati.

U prvim posljepodnevnim satima, kada je RVV ispod 50%, pojačana je transpiracija biljaka i zato biljke u toku izrazito toplih dana treba zalivati češće.

Takodje sastav zraka/vazduha u zaštićenom prostoru je veoma bitan. Glavni elementi su O2 i CO2. Sadržaj CO2 je 0,1-0,2% u optimalnoj mjeri i tada je povrće ranostasnije i prinos je veći, tako salata za 2-4 nedelje ranije dospjeva.

Dobar sastav zraka/vazduha u plasteniku postiže se pravilnom primjenom agrotehničkih mjera i redovnim provjetravanjem objekta.

Zemljište i supstrati:Zbog intezivnog rasta biljaka u zaštićenom objektu, neophodni su i bolji uslovi zemljišta ili supstrata na kojima se povrće gaji. 

Zato treba voditi računa o plodoredu ako se biljke gaje na zemljištu na kom je podignut objekat, hranjivim materijama, pH vrijednosti, strukturi zemljišnih čestica i sastavu minerala koji čine zemljište (propustljivost za vodu i upijanje vode,visina podzemne vode ...).

Supstrati su gotove smiješe na kojima se gaji povrće i obavezno moraju imati deklaraciju o sterilnosti i sadržaju makro i mikro elemenata. 

Nakon rasađivanja salate , špinata ...

U posljednje vrijeme često smo svijedoci da proizvođači u plastenicima imaju problema nakon presađivanja rasada iz kontejnera u zemlju.Da bi izbjegli taj problem potrebno je da koristite neki od bio stimulatora , kao npr . DRIN . **Drin** **Tekuće mineralno gnojivo – prirodni fiziološki biostimulator**: Drin aktivira biokemijske i enzimatske procese u biljci i poboljšava rezultate metabolizma i procese sinteze. Sadrži visoko koncentrirane L-α aminokiseline,

kao što su alanini, arginin, asparginska kiselina, cistein, glutaminska kiselina, glicin, hidroksi prolin, histidin, izoleucin, metionin, fenilalanin, prolin, serin, treonin, triptofan, tirosin, valin, koje su potrebne za sintezu proteina. Te aminokiseline biljka brzo asimilira. U prirodi se te aminokiseline tvore biokemijskim procesima, te mi ubrzavamo taj proces dodavajući ih direktno na list te je metabolizam puno brži. Aminokiseline stimuliraju razvoj i metabolizam brojnih organa biljke, poboljšavaju učinak mikroelemenata, pospješuju njihov brzi premještaj po biljci u organe u kojima su potrebni. Ostale komponenta su prirodni biološki poboljšivaći – to su vitamini, posebno B6 (folna kiselina) i Atca (N-acetil-tiazolidin-4 ugljična kiselina) koji je prethodnik cisteina (to je vrlo važan aktivator metabolizma). Sa upotrebom Drin-a poboljšavamo fotosintezu, respiraciju, sintezu proteina, sintezu ugljičnih hidrata, nukleinskih kiselina, lipida,…). Drin stimulira klijanje, ukorjenjivanje, cvjetanje, povećanje plodova, pomaže biljkama da lakše podnesu različite stresove (previsoka temperatura, preniska temperatura, tuča , suša, pri napadu bolesti i štetnika)….

***Preporuka: Drin treba jednakomjerno raspršiti po listovima, dobro je upotrijebiti bar 400 l vode na hektar. Drin je tekući proizvod, potpuno vodotopiv, lako se miješa sa uobičajenim fitofarmaceutskom preparatima. Ne smije se upotrebljavati sa preparatima koji imaju alkalnu reakciju, bakrom, sumporom, sulfatima i raznim uljima. Sredstvo treba čuvati na tamnom i hladnom prostoru, izvan dosega djece. Kompatibilnost: sredstvo se može miješati sa uobočajenim fitofarmaceutskim pripravcima, ali se preporučuje da se upotrebljava samo. Upozorenje: Proizvođač jamči za kvalitetu proizvoda. Kako proizvođač ne može konrolirati upotrebu tako za nju i ne može jamčiti.. Pri tretiranju trebamo izbjegavati upotrebu pri visokim temperaturama. Prije miješanja sa drugim fitofarmaceutskim preparatima treba napraviti test kompatibilnosti. Rok upotrebe: neograničen u originalno zatvorenoj ambalaži *** 

Zašto navodnjavati?

Osnovna svrha navodnjavanja je da biljci kompenzira tekućinu koju biljka upija kroz korijen i lišće, a gubi isparavanjem i cijeđenjem tla. Ova kompenzacija je neophodna ako se želi očuvati ravnoteža vlažnosti i hranjivosti zemlje, koja je jako bitna za život biljaka.

Najefikasnije umjetno navodnjavanje je ono koje oponaša, u granicama mogućeg, učinkovitu i neophodnu prirodnu pojavu - kišu.

Ovo jednako vrijedi za sve tipove zelenih površina, od javnih parkova i sportskih terena, pa do privatnih vrtova, voćnjaka i povrtnjaka, a naročito plastenika.

Sofisticirana tehnologija sistema za navodnjavanje, koja se profesionalno koristi u sportskom sektoru, prilagođena je i za male površine, kao što su privatni vrtovi. Samo sa profesionalnim sistemom za navodnjavanje se može postići da privatni vrt dobije idealne uslove koji će garantovati dug život biljkama. Ručnim zalijevanjem vrta, bez obzira koliko bilo stručno izvršeno, ne može se postići jednaka raspoređenost vode, kao što se postiže automatskim zalijevanjem, iza kojeg nikad ne ostaju previše natopljena ili nedovoljno zaljevena područja. Da bi bilo efikasno, navodnjavanje treba garantovati sljedeće:

- jednoličnu distribuciju vode za svaku biljku;

- mogućnost noćnog navodnjavanja, kako bi se spriječio ili smanjio termički šok kod biljaka;

- uštedu vremena i radne snage, pružajući biljkama konstantnu i idealnu njegu;

- maksimalnu izdržljivost sistema u svakoj situaciji, pa i kod izuzetno vrućih i sušnih ljeta;

- maksimalnu iskoristivost zelenih površina, bez razbacanih cijevi i bučnih metalnih prskalica, koje opsano strše iz zemlje.